Biyoteknoloji se aplikasyon syans ak teknoloji sou òganis vivan pou pwodui konesans oswa sèvis. Youn nan pi gwo dekouvè nan domèn sa a se kapasite pou nou modifye ADN, ki se kòd jenetik ki di kò nou kòman pou l fonksyone. Grasa teknik tankou CRISPR, syantifik yo ka 'koupe' epi 'kole' moso ADN pou korije defo ki lakòz maladi grav. Nan agrikilti, biyoteknoloji pèmèt kreyasyon plant ki reziste anba sechrès oswa ensèk, sa ki ka ede konbat grangou nan mond lan. Gen anpil deba tou sou pwodui chimik ak sekirite manje ki modifye jenetikman (OGM). Li enpòtan pou gen règleman strik pou asire ke inovasyon sa yo pa domaje anviwònman an oswa sante moun. Biyoteknoloji se yon nepe de bò: li ka sove lavi, men li mande yon gwo responsablite moral nan jan n ap itilize pouvwa sa a sou lanati.